Hirzutizam je stanje pojačane maljavost muškog tipa,kod žena.
Sasvim je normalno da žene imaju nežne, svetle, jedva vidljive dlačice na licu. Međutim, kod nekih žena se javljaju veoma jake i tamne dlake na licu i telu. Ta pojava se zove hirzutizam.
Karakteriše se pojavom debelih, pigmentisanih dlaka na mestima na kojima se kod žena one inače ne javljaju, kao što su brkovi, brada, lice, areole dojke, grudni koš, srednja linija trbuha, zadnjca, gornja trećina unutrašnje strane bedara.
Hirzutizam se često javlja i u pubertetu. Ako se pojačana dlakavost kod devojčica javi pre ili nakon puberteta, uzrok je verovatno hormonalne prirode i neophodno je da se ode kod lekara.
Hirzutizam može biti posledica: povećane produkcije androgena, povećane biološke aktivnosti androgena, povećanog metabolizma androgena u androgeno potentnije metabolite, smanjenja metaboličkog klirensa androgena, povećane senzitivnosti ciljnog tkiva na testosteron.
Višak insulina kod žena može dovesti do pojave hirzutizma, jer on stimuliše jajnike da luče androgene hormone. Zato je hirzutizam čest kod žena sa insulinskom rezistencijom.Dlakavost kod žena je jedan od simptoma ovog poremećaja.
Bolesti i poremećaji koji dovode do hirzutizma su: poremećaji ovarijuma (sindrom policističnih ovarijuma, hipertekoza, tumori), poremećaji nadbubrežnih žlezda (Cushingov sindrom, kongenitalna adrenalna hiperplazija, karcinom, tumori), idiopatski hirzutizam, lekovi (difenilhidantion, diazoksid, glikokortiokoidi, ciklosporin, androgeni i dr.), akromegalija.
Hirzutizam se može javiti i kao nuspojava nekih lekova. Na primer, terapija androgenim hormonima, testosteronom ili dehidroeipandrosteronom (DHEA) ili Danazol (lek za endometriozu), može dovesti do hirzutizma.
Smatra se da se hirzutizam javlja kod 5-10% svih žena na svetu, a češći je kod starijih žena, posebno onih koje su završile sa periodom menopauze.
Rezultati molekularnih i genetskih ispitivanja ukazali su na značajnu povezanost polimorfizma na određenim genskim lokusima sa pojavom sindroma policističnih jajnika kod osoba s hirzutizmom. Istovremeno, utvrđena je značajna povezanost izmežu genskih varijacija i nivoa ukupnog testosterona u nastanku policističnih jajnika i hirzutizma. Takođe, deficit jednog broja enzima ima veoma važnu ulogu u nastanku hirzutizma.
Višak insulina kod žena može dovesti do pojave hirzutizma, jer on stimuliše jajnike da luče androgene hormone. Zato je hirzutizam čest kod žena sa insulinskom rezistencijom. Dlakavost kod žena je jedan od simptoma ovog poremećaja.
Višak insulina može aktivirati i insulinu sličan faktor rasta 1, receptor u istim ćelijama. Rezultat je ponovo, pojačano lučenje muških hormona koje izaziva dlakavost kod žena.
Pošto je dijabetes usko povezan sa gojaznošću, i to može biti faktor rizika, a smatra se da je faktor rizika za pojačanu dlakavost kod žena i povišen holesterol.
Uz sve nabrojane regije pojačane maljavosti, može se javiti i virilizacija. Virilizacija podrazumeva pojavu frontalne ćelavosti, muški habitus, atrofiju dojki, produbljen glas, klitoromegaliju (uvećanje klitorisa) i psihičke promene (povećan libido i agresivno ponašanje). Virilizacija je po pravilu prisutna samo kod žena sa veoma izraženim hirzutizmom i znak je izrazito povećane produkcije testosterona.
Hirzutizam se često javlja i u pubertetu. Ako se pojačana dlakavost kod devojčica javi pre ili nakon puberteta, uzrok je verovatno hormonalne prirode i neophodno je da se ode kod lekara.
Osim pojave neželjenih dlaka po telu, kod žena se mogu se pojaviti i sledeći simptomi: masna koža, akne, gubitak kose (alopecija), uvećani klitoris i dublji glas.
Postavlja se na osnovu kliničke slike i određivanja nivoa hormona u krvi. Ultrazvučni pregled jajnika ima izuzetan značaj u dijgnostici tumora, dok su CT (skener) i NMR (magnetna rezonanca) najsigurniji za otkrivanje nadbubrežnih tumora.
Merenjem nivoa hormona u krvi utvrđuje se postojanje sindroma policističnih jajnika, tumora jajnika, tumora nadbubrežnih žlezda ili tumora koji mogu stimulisati nadbubrežne žlezde. Testovima krvi se utvrđuje i deficit hormona nadbubrežne žlezde, što obično dovodi do uvećanja nadbubrežnih žlezda. Nivo hormona prolaktina se meri da bi se utvrdilo postojanje tumora hipofize. Nivo holesterola i šećera u krvi se mere rutinski.
Lečenje hirzutizma obuhvata lekove, opšte mere (redukcija telesne težine) i lokalne dermatološko kozmetičke mere (depilacija, laserska epilacija). Supresija androgena sama po sebi nije dovoljna za smanjenje hirzutizma, ukoliko nije kombinovana sa antiandrogenima. Najčešće se primenjuje ciproteron – acetat u kombinaciji sa kontraceptivnim pilulama ili etinil – estradiolom.
Zbog angažovanosti više ginekologa u ordinaciji potrebno je u tel. razgovoru naglasiti ime lekara koga želite odabrati za vaš pregled!
Hormonske analize kod dr Radovića folikulometriju, testove ovulacije zakažite još danas, pozivom telefona na ovom linku —KONTAKT.
Autori: