Kontracepcija
U zavisnosti od doba žene, njenog životnog stila, pridruženih faktora rizika i komoditeta u seksualnim odnosima, kao i materijalnim mogućnostima, korisnice se mogu opredeliti za različite metode kontracepcije. Određene metode su posebno dobre jer štite od polno prenosvih infekcija (npr. kondom ili cervikalna kapa), dok su druge u prednosti zbog svog visokog stepena zaštite od neželjene trudnoće i dugog dejstva (npr. spirala). Neke su takođe privlačne jer deluju smanjujući rizik za nastanak određenih karcinoma i komotne su za upotrebu (npr. kombinovana oralna kontracepcija, pilula).
Određeni kontraceptivni metodi pružaju zaštitu od seksualno prenosivih infekcija (PPI), pa i taj faktor može biti značajan prilikom izbora kontraceptivnog metoda. Većina metoda su reverzibilne, što znači da može doći do ponovnog uspostavljanja plodnosti po prestanku korišćenja kontracepcije, osim u slučaju strerilizacije muškaraca i žene. Određene metode su kratkog dejstva, kao što je na primer kondom, dok druge nude dugoročniju zaštitiu od trudnoće, kso što su na primer spirale. Pored toga, određene metode koriste se za hitnu kontracepciju i one se primenjuju unutar 72-120h od nezaštićenog odnosa, uglavno delujući jednokratno. Prema načinu na koji kontracepcija deluje, metode ugrubo delimo na one koje deluju fizičkom barijerom i na hemijske metode kontracepcije.
Neke metode nemaju toliko visok stepen zaštite (npr. kondom ili dijafragma), ali ne proizvode sistemska neželjena dejstva (kao kombinovna pilula, ili progesteronski implant). Druge imaju izuzetno visok stepen zaštite i gotovo nikakve sistemske efekte (kao na primer spirala sa bakrom), ali mogu biti nekomforne za pacijentkinju ili dovoditi do iregularnih ili obilnijih krvarenja. Neke metode su zato veoma valorizovnae kod korisnica (kao što je kontraceptivni prsten), jer daju redovnost ciklusu, dok su neke prijemčive jer mogu dovedu do potpunog odsustva menstrualnog krvarenja (neke od spirala nakon prvih godinu dana od upotrebe).
Žena treba u potpunosti da bude upoznata sa svim prednostima i rizicima upotreba bilo koje metode kontracepcije i da apsolutno sama donese informisanu odluku o željenom metodu kontracepcije, kao i da u skladu sa svojim potrebama menja metode kako bi njen psihički i fizički komfor bio najpotpuniji.
Metode kontracepcije se dele na:
1.) Mehaničke (barijerne) metode su one koje deluju fizičkom barijerom moraju se koristiti svaki puta kada se upražnjavaju odnosi, i podrazumevaju:
- kondom (muški i ženski),
- dijafragma,
- cervikalna kapa,
- intrauterini ulosci (spirale),
- prekinut snosaj
- krpice (nisu kontraceptivna metoda, ali mogu da zaštite od PPI prilikom oralnog vaginalnog ili anlanog seksa)
Muški kondomi su najčešće upotrebljavani metod kontracepcije koji svojom fizičkom barijerom deluje ne samo kontraceptivno, već i kao zaštita protiv polno prenosivih infekcija (PPI). Uz pravilno korišćenje kondoma, stopa trudnoća za godinu dana korišćenja iznosi 2%-18%.
Ukoliko se pravilno koriste, lubrikanti stavljeni na spoljašnju površinu kondoma povećavaju zaštitnu moć kondoma štiteći sluznicu vagine, anusa i penisa od mehaničkog oštećenja, uz napomenu da se lubrikanti na bazi ulja apsolutno ne trebaju koristiti sa kondomima napravljenim od latkesa jer dovode do razlaganja materijala.
Određeni podaci pokazuju i da se stopa pucanja kondoma smanjila 7 puta kod parova koji su primenjivali lubrikante. Za razliku od lubrikanata, spermicidi nisu preporučljivi za upotrebu kod korišćenja kondoma, jer ne povećavju kontraceptivnu moć kondoma, niti pružaju bolju zaštititu od PPI, dok najčešće primenjivani spermicid, nonoxinol-9, izaziva genitalne lezije koje čine sluznicu podložnijom HPV ili HIV infekciji.
Ženski kondomi su u vidu kesica prevučenih lubrikantom, koji imaju spoljašnji ootvoreni kraj, dok se unutrašnji deo završava prstenom što omogućava postavljanje kondoma i njegovu adherenciju za cerviks i vaginu. Njihova zaštita od neželjene trudnoće je oko 79%, a prednost u odnosu na cervikalnu kapu i dijafragmu je u tome što za razliku od njih štiti i vaginalnu sluznicu i penis.
Nekoliko je mana korišćenja barijernih metoda. Najpre, njihova mogućnost suzbijanja neželjene trudnoće nije tolika kolika je kod nekih hromonskih metoda. Pored toga, kondomi mogu dovesti do iritacije, osećaja svraba, neprijatnosti tokom odnosa, smanjnog osećaja kontakta sa partnerom, i samim tim otežanog postizanja erkecije i orgazma. S obzirom da se koriste svaki put upražnjavanje odnosa, ovo fizičke metode čini u određenoj meri nezgrapnim, ekonomski opterećujućim, i potencijalno štetnim po okolinu.
Dijafragme i cervikalne kape predstavljaju fizičku barijeru koja ne dozvoljava da sperma dođe do grlića materice. Stepen neželjenoih trudnoća kod ovih metoda kreće se 12-24%. Dijafragma i cervikalna kapa se postavljaju pre seksualnog odnosa i ostavljaju se u vagini najmanje 6 sati od poslednjeg seksualnog odnosa.
Na deo barijere koji je okrenut ka cerviksu treba naneti spermicida. Spermicidi su sredstva koja dovode do smrti spermatozoida I komercijalno su dostupni u obliku krema, pene, filma ili vaginaleta. Ako se seksualni odnos ponavlja ili je dijafragma, odnosno cervikalna kapa unutra 3 sata ili duže, treba u vaginu dodati spermicid bez vađenja kontbraceptiva. Dijafragme od lateksa mogu ostati u vagini najduže 30 sati, a silikonske cervikalne kape do 48 sati.