One se najčešće javljaju kod žena i spadaju u najčešća infektivna oboljenja, odmah posle respiratornih infekcija.
Urinarne infekcije delimo na akutne, koje nastaju naglo sa burnom simptomatologijom i hronične – laganog toka koje traju duže. Postoji podela i na komplikovane i nekomplikovane, pri čemu kod komplikovanih urinarnih infekcija postoji neka patofiziološka ili anatomska predispozicija da nastane infekcija.
Obično se takva infekcija leči duže ili snažnijim antibioticima kao što je to slučaj kod dijabetičara, imunokompromitovanih pacijenata, obolelih od malignih bolesti, kod pacijenata koji imaju kamen u mokraćnim kanalima ili neku urođenu ili stečenu anomaliju urinarnog trakta i dr.
Infekcijom mogu biti zahvaćeni svi urološki organi. Cistitis (upala bešike), uretritis (upala mokraćovoda), pijelonefritis (bubreg). U slučaju prejake infekcije bakterije mogu započeti svoje širenje i putem krvotoka što predstavlja životno ugrožavajuću bolest -urosepsu.
Neke urinarne infekcije nastaju isključivo nakon seksualnog odnosa, pa ih nazivamo “honey moon” cistitisima ili infekcijama “medenog meseca”, i one zahtevaju poseban vid terapije.
Posebnu vrstu predstavljaju bolničke infekcije, jer su često uzrokovane veoma otpornim bakterijama, neosetljivim na dejstvo brojnih antibiotika.
Najteži oblik urinarne infekcije je urosepsa koja nastaje širenjem infekcije do drugih organa, a predstavlja teško i po život opasno stanje i leči se često posebnim “rezervnim” (najačim) intravenskim antibioticima najnovije generacije.
Urinarna infekcija se najčešće manifestuje učestalim nagonom za mokrenjem, peckanjem pri mokrenju, bolom ili osećajem vučenja u donjem delu trbuha ili u mokraćnoj cevi naročito pri kraju mokrenja, a ponekad se može javiti i krv u urinu, vidljiva golim okom ili mikroskopski. U ovakvim slučajevima se najšešće radi o zapaljenju mokraćne bešike (cistitis).
Urinarne infekcije se dokazuju osnovnim klinčkim i ultrazvučnim pregledom, zatim pregledom urina i analizom urinokluture, za šta je potrebno uzeti prvi jutarnji urin, srednji mlaz, nakon pranja ruku i genitalija. Ne treba zaboraviti da uzorak urina treba doneti najkasnije za 30-45 minuta do laboratorije.
Osnova terapijskog procesa većine upalnih bolesti urinarnog trakta predstavljaju: antibakterijski lekovi, antiinflamatorni lekovi, diuretici, lekovi protiv bolova i uroantiseptici.
Terapiju i dužinu lečenja urinarne infekcije propisuje lekar nakon postavljenje dijagnoze. Pored antibiotske i neantibiotske terapije koje propisuje urolog ili uroginekolog, postoje i ne-farmakološke mere kojima možemo smanjiti simptome i raditi na prevenciji urinarnih infekcija.
Autori teksta: dr M. Radovic, dr Pupovac
Vaš pregled i intervenciju kod dr. Radovića možete zakazati klikom na dugme KONTAKT.
Zbog angažovanosti više ginekologa u ordinaciji potrebno je naglasiti ime lekara koga želite odabrati za vaš pregled!
Mr. sci. med. dr Miloš Radović, Beograd 10.04. 2019 god.
Osnivač Srpske Uroginekološke Asocijacije, (SUGA od 2017god.)
Načelnik Dnevne Bolnice, KGA UKCS, (od 2014god.)
Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Univerzitetski Klinički Centar Srbije (od 1995god.)
Osnivač i član Uroginekološkog Konzilijuma -KGA UKCS (od 2013god.)
Sadržaj web sajta nije zamena za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen ličnim potrebama pojedinog korisnika. Informacija sadržana na sajtu je predstavljena sa namerom obrazovanja korisnika u pogledu zdravlja i lečenja. Informacije na sajtu dr Radovića nisu zamena za lekarski pregled niti su sugestija za određeni program lečenja. Cilj informacija na sajtu je da dopuni vašu informisanost o zdravlju i lečenju. U slučaju zdravstvenog problema obratite se vašem lekaru ili drugom stručnom licu radi pregleda u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi. Pre primenjivanja bilo kakvog saveta pročitanog na sajtu dr Radovića se obavezno posavetujte sa nadležim lekarom ili/i obavite pregled kod istog.